É Kommissia pó antiziganismó si jekh komiteto vazdinó katar o śvedisko regeringó. É komissia si te del maj but zor ané buti so kerelpes pó antitziganismó. È Komissia silá vi jekh operativó butí, kodea sar direktó te marelpes ando antitziganismó, taj vi jekh responsabilitetó te del śfató pe sar te kerelpes buti pó antitziganismó.
Kathe śhaj te djínnes maj but pó antitziganismó
É Komissia silá oxtó membrí, jekh expertó taj o presidentó Thomas Hammarberg.
È Komissia silá vi jekh sekretariató.
È Komissia si te kerel ví:
- te kidel djeanglimos pó antitziganismó taj ne jekh than avrentza te adjutil te biśavelpes maj dur kodó só djianelpes adès taj vi te učhiol maj miśto,
- te arakel thaj te del maj dur ol laśhé exempluria pe buti taj metoduria kaj si ande buti le antitziganismoqe,
- te lel than ando publiko debató taj te aven andre ande diferitné kursurí thaj aver aktiviteturia kaj delpes informatzia,
- te arakel só śhaj te kerelpes té adjutilpes te lel pes télé o antitziganismó andé administratziá taj andol śkolí,
- te dikel sar baríól e buti taj te śhíul andé jekh than só kerdeaspes katar aver difertnó aktorí andé sociètatea kana sas o puśhipé p-é registratzía le romenqe palé lenqó etnikó phanglimos.
- É Komissia ando antitziganismo laśhiardiapes kana vi o parnó lil ”È-ňtuneariko taj bidjiangli ístoria: parno lil pa o djungalimos taj bimalivasar so kerdeapes pol rom andó 1900 decenió” katar o regeringó deas avri taj prezentisardeales andó martié 2014. É komissia primisardea ne laqi buti te kerel jekh školaqi versiunea pa o parnó lil. O lil si te avel anol elevuria katar e bari škola.
È komissia si te del sama pe pesqi buti ko regeringo o maj palal po 20 majó 2016, taj vi del samá palé sekon paśtó berš pe laqi buti ko regeringo. É komissia si independendó karing o regeringo.